BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Ukrajina i Novorusija iz minuta u minut - 27.09.

28.09.2018. god.

  


Karta povlačenja teškog naoružanja - kliknuti za uvećanje  

 
Sprovođenje Minskih sporazuma - kliknuti na kartu za uvećanje


Karta situacije na frontu za 26.09. (karta kijevskih snaga) - kliknuti na kartu za uvećanje



Ispod se nalazi interaktivna mapa bojevih dejstava u Novorusiji - 
 Klinuti ovde ili na mapu ispod





 

  OVDE možete pogledati hronologiju događaja u Ukrajini i Novorusiji po danima 





Pregled dešavanja na ratištu u Novorusiji za 27.09


 Stanje na frontu . 

Pregled političko-ekonomskih i drugih vesti za 27.09.

 

 
Moskva: Istraga o padu malezijskog aviona u Donbasu ispolitizovana Istraga o padu malezijskog aviona u Donbasu je ispolitizovana, izjavio je za RT Andrej Krasov, prvi zamenik predsednika Komiteta za odbranu Državne dume, komentarišući priznanje rezultate rada međunarodnog istražnog tima od strane ministra spoljnih poslova Australije, Maris Pejn.

"Možemo da se nadamo samo zdravom razumu istražnog tima i cele međunarodne zajednice. Ministarstvo odbrane Rusije je u više navrata saopštilo i potvrdilo da je raketa bila ukrajinska", rekao je Krasov.


On je podsetio da je Ministarstvo odbrane pružilo informacije o tome, kada je proizvedena raketa koja je oborila avion, kao i informacije o njenom premeštanju.


"Nažalost, ova istraga je politizovana. Neke zemlje najavljuju sankcije, a druge sprovode neprofesionalne istrage", zaključio je on.


Ranije, ministar spoljnih poslova Australije Maris Pejn posle sastanka sa kolegama iz Holandije, Ukrajine, Belgije i Malezije, izjavila da "žali" što Rusija nije priznala rezultate rada komisije, a kojima je Rusija okljivljena za obaranje aviona.


Australija: Žao nam je što Rusija još nije priznala odgovornost za obaranje aviona u Ukrajini Australija i Holandija u potpunosti priznaju privremene rezultate istrage o uzrocima pada malezijskog Boinga u istočnoj Ukrajini u julu 2014. godine, koje je sproveo Međunarodni istražni tim, izjavila je australijski ministar spoljnih poslova Maris Pejn nakon sastanka na marginama Generalne skupštine UN-a.

Pored Pejnove, na sastanku su prisustvovali ministar spoljnih poslova Holandije, te predstavnici drugih zemalja iz Međunarodnog istražnog tima - Ukrajine, Belgije i Malezije.


"Bio je to dobar sastanak, jasno je da sve zemlje imaju zajednički cilj - da utvrde istinu o padu MH17 i predaju sudu odgovorne odgovorima", saopštio je ministar Holandije Štef Blok nakon sastanka. Takođe je naglasio da istraga  ima punu podršku Holandije i Australije.

Između ostalog, na sastanku je razgovarano o "zajedničkoj odluci izvođenju Rusije pred lice pravde" za pad aviona. U ovom slučaju, Pejnova je izrazila žaljenje zbog činjenice da Moskva, prema njenim rečima, nije priznala rezultate rada istražnog tima.

"Žao nam je što Rusija još nije priznala rezultate međunarodne istražne grupe, i ponovo naglašavam, da Australija ima puno poverenje u nepristrasnost, nezavisnost i profesionalnost istražnog tima i njihovih rezultata" saopštila je Pejnova.

Podsetimo Međunarodni istražni tim je odgovornost za obaranje aviona pripisao Rusiji, što Moskva kategorički negira.

Rusija, nedavno predstavila nove dokaze o obaranju aviona, te dokumentovala da je raketa koja je oborila avion isporučena SSR Ukrajini 1986. godine.


Kijev uveo sankcije za nekoliko ruskih firmi Kijev je uveo sankcije jednom broju ruskih kompanija, saopštila je pres-služba Saveta bezbednosti Ukrajine (SBU).

Ograničenja će dotaći kompanije: „RŽD Logistika“, „Promkompleksplasta“ i „Gazgoldera“. Kako se navodi, pod sankcijama Saveta nacionalne bezbednosti i odbrane Ukrajine i Ministarstva ekonomije našao se i niz drugih subjekata iz Rusije.

Kijv ih optužuje za saradnju sa kompanijama iz samoproglašenih narodnih republika Donjecka i Luganska.

SBU tvrdi da su ova preduzeća zaključila „spoljnoekonomske sporazume“ sa transportnim kompanijama koje rade na teritoriji Donbasa koja se ne nalazi pod kontrolom Kijeva. Na osnovu tih dogovora vrši se „sistematično nezakonito prebacivanje tereta preko zatvorenih prelaza „Izvarino“, „Dolžanski“ i „Krasna Mogila“ „Luganskoj tamožni“.

Sankcije predviđaju blokadu imovine, ograničavanje trgovinskih operacija, delimični ili potpuni prekid tranzita resursa, letova i prebacivanja robe na teritoriji Ukrajine.

Kijev redovno uvodi sankcije ruskim kompanijama, optužujući ih za kršenje ukrajinskih zakona. Krajem prošle godine pod sankcijama se našlo na desetine preduzeća.

Vatikan negirao saopštenje Ukrajine o podršci autokefalnosti UPC Ambasada Svete stolice u Ukrajini odbacila je saopštenje Ministarstva spoljnih poslova Ukrajine da Vatikan "poštuje" odluku Kijeva da stvori autokefalnu crkvu, prenose RIA Novosti.

"Apostolska nunincijatura u Ukrajini još jednom potvrđuje položaj koji je u više navrata izrazila Sveta stolice, u kome je pitanje stvaranja jedinstvene Ukrajinske pravoslavne lokalne crkve unutrašnja stvar Pravoslavne crkve, prema kojem Sveta stolica nije dala i ne namerava da pruži bilo kakvu ocenu" navodi se u saopštenju.

U Kijevu je saopšteno da se ministar spoljnih poslova Pavel Klimkin sastao sa sekretarom za međudržavne odnose Vatikana nadbiskupom Paulom Ričardom Galagerom. Nakon sastanka, Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine je saopštilo da Sveta stolica "poštuje odluku ukrajinskog naroda o stvaranju jedinstvene lokalne crkve".

U Ukrajini funkcioniše kanonska Ukrajinska pravoslavna crkva unutar Moskovske patrijaršije, kao i nepriznate crkvene strukture - Kijevska patrijaršija i Ukrajinska autokefalna pravoslavna crkva, a koje Pravoslavna crkva ne priznaje.

Predsednik Ukrajine Petar Porošenko nastoji da postigne priznanje nekanonskih verskih struktura i stvaranje na njihovoj osnovi jedinstvene lokalne autokefalne crkve. Autokefalnost je status lokalne crkve, što implicira nezavisnost od drugih crkava.

Carigradska patrijaršija je "u pripremi za davanje autokefalnosti pravoslavnoj crkvi u Ukrajini" u Kijevu imenovala egzarhe nadbiskupa Pamfilia Daniela iz SAD i episkopa Edmontnskog iz Kanade.

Ruska pravoslavna crkva je osudila ovaj potez i izrazila protest Konstantinopoljskoj patrijaršiji, naglasivši da je imenovanje egzarha u Ukrajini - grubo kršenje crkvenih kanona. Sinod Ruske pravoslavne crkve odlučio je da prekine učešće u strukturama kojima predsedava Carigradska patrijaršija, kao i zajedničko bogosluženje sa carigradskim arhijerejima. 
Zapravo, to znači prekid diplomatskih odnosa. Ruska pravoslavna crkva je takođe pozvala sveštenike drugih lokalnih crkava da započnu panpravoslavnu raspravu o situaciji.

Sveti sinod Ruske pravoslavne crkve, arhijerejski sinod Ruske pravoslavne zagranične crkve i Sinod Ukrajinske pravoslavne crkve suspendovao je služenje sa episkopima carigradske patrijaršije.


Finska: Odnosi između Rusije i EU zavise od rešavanja sukoba u Ukrajini Odnosi između Rusije i Evropske Unije zavise od rešavanja sukoba u Ukrajini, rekao je premijer Finske Juha Sipil posle razgovora sa ruskim premijerom Dmitrijem Medvedevom.

"Ukrajinski sukob ima veliki uticaj na odnos između EU i Rusije. Odnosi zavise od pronalaženja rešenja za sukob, gde Rusija igra ključnu ulogu. Uprkos sadašnjim sankcijama, EU i Rusija su susedi, a dijalog između nas je od vitalnog značaja. Kontakti između naše dve zemlje na nivou civilnog društva su takođe veoma važni za Finsku", rekao je Sipil.

Rjabkov: U arsenalu spoljne politike SAD ostale samo sankcije, pretnje i sila Rusija će u odnosu prema SAD polaziti od toga da su u „arsenalu spoljne politike“ Vašingtona ostale samo pretnje, izjavio je zamenik ministra inostranih poslova Rusije Sergej Rjabkov, komentarišući sankcije koje je Ministarstvo trgovine SAD uvelo protiv 12 ruskih kompanija, prenose RIA Novosti.

„U arsenalu spoljne politike SAD nije ostalo ništa drugo osim sankcija, pretnji i metoda sile. Autori svih novih sankcionih poduhvata nikako ne mogu da zadovolje geopolitičke ambicije, žive u neostvarivim snovima o mogućnosti da našu zemlju skrenu s puta“, rekao je Rjabkov Sputnjiku.

On je naveo da je za period avgust-septembar američki sankcioni spisak osam puta popunjavan ruskim kompanijama i zvaničnicima.

„Sankcioni ’pobesneli štampač‘ u Vašingtonu nastavlja sa donošenjem antiruskih mera. Za nas je to postalo svakodnevna buka - ona smeta, ali smo se navikli na nju“, naglasio je zamenik ministra inostranih poslova Rusije.

Peskov: Ne postoji zajedničko razumevanje za uvođenje mirovnih snaga u Donbas Kremlj nema informacije ni o kakvim odlukama o uvođenju mirovnih snaga u Donbasu, situacija i dalje ostavlja mnoga otvorena pitanja, rekao je novinarima portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov.

Ranije je predstavnik Kijeva u podgrupi za bezbednost u Donbasu Jevgenij Marčuk, izjavio da su vlasti Ukrajine i Rusije blizu kompromisa o uvođenju mirovne misije UN u zonu sukoba na jugoistoku zemlje.

„Ne bih rekao da postoji zajedničko razumevanje o ovom pitanju. Tamo i dalje ima još mnogo upitnika. Znate da je to u početku bio predlog i inicijativa predsednika Putina, ali tamo još uvek ima mnogo pitanja“, odgovorio je Peskov na zahtev da komentariše ove izjave.

Na pitanje da li se izmenio stav Rusije o ovoj situaciji, Peskov je napomenuo da je pre rešavanja ovog problema neophodno dobiti saglasnost obe strane.

„Kako može da se raspoređuje neki kontingent bez saglasnosti strana. Zbog toga se prvo treba pozabaviti ovim, a postoji i mnogo drugih modaliteta“, odgovorio je on.

Predsednik Rusije Vladimir Putin ranije je saopštio da podržava ideju slanja mirovnih snaga UN u Ukrajinu, ali može da se radi samo o funkciji osiguranja bezbednosti pripadnika OEBS-a. Kijev smatra da misija UN treba da ima širi mandat i da bude raspoređena širom teritorije Donbasa sve do granice sa Rusijom. 
Ukrajina - iz minuta u minut -

 

 



  • Izvor
  • / vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Predstojeći događaj će razotkriti „nemoć“ Zapada i nesposobnost da okonča sukob u Ukrajini, izjavio je bivši ruski predsednik


Slanje NATO trupa u Ukrajinu moglo bi da izazove sveopšti nuklearni rat, upozorio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto

Na redovnom brifingu održanom 3. maja 2024. godine, zvanični predstavnik MSP Rusije Marija Zaharova odgovorila je na pitanje o predlogu rezolucije GS UN o Srebrenici. Donosimo ceo tekst pitanja...


Kijevu nedostaje oružje i motivisani vojnici, ali je malo verovatno da će mirovni pregovori biti pre 2025. godine, rekao je njegov zamenik šefa obaveštajne službe za The Economist

Budimpešta nije bila pretplaćena na istopolne brakove ili rat sa Rusijom kada je postala članica, kaže premijer


Odbrana vitalnih  državnih i nacionalnih interesa, nastavak istorijskog razvoja Srbije, nastavak evro integracija, rad na unapređenju celokuonog društva i poboljšanju životnog standarda građana svim časnim i poštenim građanima Srbije...


Ostale novosti iz rubrike »